Mnogi poznavaoci planine reći će vam da je mjesec mart najljepši za boravak na snijegu. Pored mnogobrojnih prazničnih dana i najveće posjećenosti ski centru „Kolašin 1600“ u januaru, povoljne vremenske prilike, dovoljna količina sniježnog pokrivača te zaista predivno sunčano vrijeme koje je karekteristično za mart mjesec na Bjelasici motiv je više da provedete vrijeme na čistom planinskom vazduhu.
Ovo doba godine ima svoje specifičnosti u planinskim predjelima koje se tiču vrste i kvaliteta snijega koji se zadržao od prethodnog perioda ili se radi o novim padavinama koje imaju svoje karekteristike koje trebamo znati. Ukazujemo da struktura i kvalitet sniježnog pokrivača na skijaškim stazama je promjenjivog karaktera, zavisno od temperature. Što je temperatura niža snijeg je sitniji i sadrži 3 do 5 % vode, a kada temperatura raste što je svojstveno za mjesec mart snijeg sadrži veći procenat vode od 10 do 15 %, što zahtijeva veću opreznost i samokontrolu skijaša. U sportskim literaturama obično se pominju dvije vrste snijega a to je suvi i vlažni snijeg.
Povećanjem kapaciteta skijaške infrastrukture na ski centru „Kolašin 1600“ puštanjem u rad nove šestosjedne žičare K7 i dodatnih 10,5 km staza neminovno dovodi do povećanog broja korisnika-skijaša pa samim tim i do povećane mogućnosti povreda i nastupanja drugih neželjenih događaja. Stoga smo svi dužni na povećan oprez u ponašanju na skijaškim stazama, poštovanje jedni drugih i strogo pridržavanje skijaških pravila koja su jasno istaknuta na ski centru, kako bi zajedno preduprijedili potencijalne nezgode.
Beskonačan je broj situacija u kojima se skijaš nalazi a u kojima je osnovno pravilo – potreba za obezbjeđivanje svoje i sigurnosti drugih skijaša i tek na kraju zabava. Sposobnost održavanja ravnoteže je vjerovatno najvažniju sposobnost koja razlikuje uspješne i neuspješne skijaše. S toga je skijanje definitivno sport ravnoteže i balansa kako u fizičkom tako u mentalnom smislu.
Imajući u vidu kompleksnost i zahtjevnost skijaških disciplina upućujemo apel za sve one koji koristite skijašku infrastrukturu i skijaške staze, bilo da se radi o skijašima/borderima, rekreativcima-pješacima na ski centru koji hodaju na krpljama ili upražnjavaju neku drugu aktivnost da prate i poštuju signalizaciju na ski stazama kao i preporuke i instrukcije ski redara. Shodno važećim zakonskim propisima normiranim
Zakonom o skijalištima Crne Gore koji se između ostalog odnose na rad i organizaciju skijališta propisano je da djeca mlađa od 18 godina moraju imati skijaške kacige isključivo zbog njihove bezbijednbosti i sigurnosti, dok ista preporuka važi i za odrasle.
Da bi se postigao primarni osjećaj za kontrolu na skijama u različitim vremenskim prilikama na ski stazama treba imati u vidu tri važna elementa:
– Tehnika pravila koja podrazumijeva balans skija, relaksirane mišiće, savladavanje različitih tipova okreta i povezivanja istih, istovremena kontrola skija u različitim uslovima na stazi, uz poseban akcenat na kontrolu brzine i kompletan skijaški manevar.
– Fizički stav najprijepodrazumijeva relaksiranu muskulaturu koja reaguje brzo na različite situacije u zimskim uslovima, izbjegavanje suvišnih pokreta, što može biti jedan od najvažnijih elemenata da bi se postigao željeni cilj-bezbijedno skijanje.
– Psihološki momenat uz opšte prihvatljiv stav stavlja fokus na samopouzdanje ali uz visok stepen opreza koji mora biti dominantan kod svih skijaša, pogotovo u situacijama kada je moguće napraviti grešku.
Sa primarnim ciljem smanjenja broja povreda i povećanja sigurnosti skijaša, kao i sa ciljem što bezbrižnijeg uživanja na skijaškim stazama, Međunarodna skijaška federacija (FIS) je propisala skijaška pravila saobraćaja i opšteg ponašanja na stazama koje su obavezni da poštuju svi koji koriste skijaške staze bilo za skijanje, bordanje, šetnju ili neku drugu aktivnost.
1. Pažljivo prema drugim skijašima
Svaki skijaš ili snowboarder treba se ponašati tako da ga niko ne ugrožava ili ga ometa. Skijaš nije odgovoran samo za svoje ponašanje suprotno propisanim pravilima, već snosi odgovornost za posljedice koje su prourokovane upotrebom neadektvatne i nepravilno održavane opreme. To vrijedi takođe i za upotrebu novo razvijenih sportskih rekvizita.
2. Kontrolisati brzinu i način vožnje
Svaki skijaš treba da skija tako da se može pravovremeno zaustaviti. Svoju brzinu i način vožnje mora prilagoditi terenskim, sniježnim i vremenskim uslovima kao i gustini “saobraćaja” na skijaškim stazama. Sudari skijaša na stazama često su posljedica prevelike brzine, nekontrolisanog načina vožnje ili manjka pažnje prema događajima na stazi. Na području svoga vidnog polja skijaš ili snowboarder mora biti u mogućnosti da se odmah zaustavi, da skrene u stranu i da izbjegne sudar sa drugim skijašem. Na nepreglednim mjestima ili u gužvi potrebno je skijati polako, pogotovo uz ivice staza i ivice vučnih naprava i žičara.
3. Izbor smjera vožnje skijanja
Skijaš ili snowboarder koji pretiče mora prilagoditi smjer vožnje tako da ne ugrožava skijaša ispred sebe. Skijanje je sport slobodnog kretanja gdje svako skija gdje i kako želi, dok poštuje pravila, poštuje prostor drugih te ima na umu lične sposobnosti i trenutnu situaciju na skijalištu. Prednost ima prednji skijaš. Ko skija za nekim u istom smjeru, treba držati dovoljan razmak, da skijašu pred sobom ostavi dovoljno prostora za njegovo slobodno kretanje.
4. Preticanje
Preticanje je dozvoljeno odozgo, slijeva i sdesna, naravno, ako je udaljenost pri preticanju dovoljna da preticanom skijašu omogućava dovoljno prostora za sva njegova namjerna ili nenamjerna kretanja. Skijaš ili snowbarder koji pretiče u potpunosti je odgovoran za cijeli manevar preticanja na način da ne uzrokuje nikakve poteškoće preticanom. To vrijedi i za skijanje pored skijaša koji stoji na mjestu. Skijaš koji pretiče drugoga u cjelini je odgovoran za dovršenje preticanja, na način da preticanom skijašu ne prouzrokuje poteškoće. Odgovoran je toliko vremena dok ne završi preticanje. To pravilo vrijedi takođe i kada se pretiče skijaš koji stoji na mjestu.
5. Uključivanje na stazu i nastavak skijanja
Svaki skijaš koji se želi uključiti na uređenu stazu, nakon zaustavljanja ili pada, mora se pogledom prema gore i dolje uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za sebe ili druge. Iskustvo je pokazalo da uključivanje na stazu i nastavak skijanja često dovodi do nereće. Zato je nužno potrebno da se skijaš koji se uključuje u „saobraćaj“ uključi harmonično i sigurno za sebe i druge.
Prema pravilu 3. skije sa povećanim bočnim lukom (carving skije) i daske za snowboard omogućavaju tj. dozvoljavaju njihovim korisnicima hvatanje oštrijih zavoja i skretanja na stazi, šta ostali skijaši moraju imati na umu.
6. Zaustavljanje
Svaki skijaš ili snowboarder mora izbjegavati zaustavljanje na uskim ili nepreglednim djelovima staze ako to nije nužno potrebno. Skijaš koji je uslijed gubitka kontrole doživio pad, obavezan je da se u što kraćem roku skloni sa staze i istovremeno upozori na svoju prisutnost i stanje. Jedino na širokim djelovima staza skijaši ili snowboarderi smiju se na kratko zaustaviti na sredini, i u što kraćem roku povući na ivicu staze. Uski i nepregledni djelovi, koje je nemoguće ili teško vidjeti, moraju ostati slobodni. U slučaju težeg pada koji je prouzrokovao ozbiljniju povredu, ukoliko se iz razumljivih razloga ne može skloniti sa nesigurnog dijela staze, skijaš je dužan da u skladu sa mogućnošću pokuša upozoriti ostale skijaše na svoju prisutnost.
7. Penjanje ili spuštanje (silaženje)
Skijaš ili snowboarder koji se penje ili silazi pješke mora to činiti samom ivicom staze. Kretanje u krivom smjeru od glavnog „saobraćaja“ predstavlja za skijaše nepredviđenu prepreku. Takođe i tragovi hodanja uništavaju samu stazu pa i na taj način ugrožavaju skijaše.
8. Poštovanje znakova i oznaka
Svaki skijaš mora poštovati oznake i signalizaciju. Staze se obzirom na težinu, označavaju plavom, crvenom i crnom bojom. Svaki skijaš ili snowboarder po slobodnoj volji bira odgovarajuću stazu. Staze se takođe označavaju znakovima koji pokazuju smjer kao i upozorenja opasnosti ili zabrane skijanja. Ukoliko je staza označena kao zatvorena, takvu oznaku treba poštovati kao i znakove za opasnosti. Skijaš mora znati da je kompletna signalizacija (smjerovi kretanja, opasnosti ili zabrane) usmjerena na povećevanje njegove sigurnosti i bezbijednosti.
9. Pomoć pri nesreći
Humanost je imperativ. Ukazivanjem prve pomoći povrijeđenom skijašu ne samo da predstavlja zakonsku dužnost već jedno od najvažniji načela sportskog ponašanja. Pružanje prve pomoći, obavještavanje spasilačke službe o mjestu i vrsti povrede i osiguranjem mjesta nesreće predstavljaju osnovne postulate. Napuštanje mjesta skijaške nesreće jednako se tretira kao i napuštanje mjesta saobraćajne nesreće na magistralnom putu.
10. Dužnost legitimisanja
Svaki skijaš ili snowboarder, koji može imati svojstvo svjedoka ili učesnika u izazivanju nesreće ili nezgode dužan je da odgovornim licima ski centra stavi na uvid lične podatke, fotografije, video zapise i druge podatke koji mogu rasvijetliti okolnosti nastupanja nezgode.
Savremeni stilovi života nažalost sve više ograničavaju vrijeme koje je neophodno posvetiti obavljanju fizičkih aktivnosti koje su preduslov pravilnog prihofizičkog razvoja kod djece i omladine. Interes svake društvene zajednice predstavlja intezivno uključivanje najšire populacije u zdrave stilove života, od kojih sa opravdanim razlogom izdvajamo skijanje kao sportsku disciplinu koja u sebi spaja pravilan razvoj motoričkih sposobnosti, intezivno i ravnnomjerno razvijanje kompletne muskulature, stvaranje osjećaja odgovornosti prema sebi i drugima, razvoj sociološkog i psihološkog elementa i sportske kulture sve prednje uz jak i nemjerljiv pozitivan uticaj na zdravlje skijaša usled boravka u prirodi i na čistom vazduhu. ZATO SKIJAJMO!!!
Ski Resorts of Montenegro
Dženis Nurković